Monday, March 30, 2020

Politika no Siensia Politika

               
                                    Materia Baziku no Interesante hodi komprende Politika.

Polítika, hanesan liafuan ne’ebe hamosu pensamentu oioin iha ema nia hanoin. Ema balun gosta koalia kona ba politika no governu mas balun mos ladun gosta, ema balun la dun gosta karik la ho konesimentu ne’ebe klean katak ne’e saida. Iha definisaun diferensia ne’ebe mak existe kona ba politika. Definisaun ida hatudu katak politika define nu’udar  konflitu entre grupu ida ho grupu seluk kona ba buat ne’ebe mak sira interese. Iha definisaun seluk ne’ebe mos atu hanesan, poitika katak “se mak bele hetan buat ruma, bainhira, no oinsa”. Governu define hanesan instituisau ida ne’ebe iha enforceable right/direito executório atu kontrola lalaok ema nian no sistema estadu nian. Maibe tamba sa mak ema balun la dun gosta politika no politika nain sira? Ida ne’e tamba deit politika nain sira la hetan fiar (não pode ser confiável), ou karik tamba deit sira gasta osan barak liu maibe la fo benefisia ba povu? Bele iha razaun saida deit atu gosta ou la gosta politika no governu, ida ne’e hanesan mekanizmu ida ne’ebe ema presiza atu proteje sira nia an rasik. Posivelmente, se ema desenvolve  hodi komprende diak politika no governu, sira bele muda sira nia mentalidade kona ba problema refere. Ida ne’e bele mos hare’e liu husi varius tipu kona ba governu no oinsa sira evolved/evoluiu.

Governu iha tipu rua ne’be mak existe. Governu bele klassifika nu’udar Monarkia no Republika. Ba klassifikasaun nu’udar monarkia, governu tenki iha rasik familia real(royal family) hodi bele hatutan/kontinua sira nia poder/power. Monarkia  mos existe iha tipus ne’ebe diferente. Monarkia bele mos iha monarkia limitada, monarkia konstitusional, no monarkia absoluta.

Monarkia limitada hanesan monarkia ida ne’ebe iha deit poder ceremoniais. Exemplu hanesan iha United Kingdom. Ratu Elizabeth konsidera nu’udar Queen/Ratu, nia la iha authority iha prosesu legislativu e não lida com o parlamento. Monarkia limitada so iha deit keluarga kerajaan/família real ba seremonia sira ne’ebe relasaun ho tradisaun.

Tipu monarkia segundu mak monarkia konstitusional. Iha tipu monarkia ida ne’e, Monarch/Liurai  iha poder/power ne’ebe fo husi konstituisaun iha nasaun ne’e rasik. Exemplu mak hanesan nasaun Sweden. Liurai/Monarch so iha deit  poder no uza nia poder bazeia ba poder ne’ebe fo  husi konstituisaun iha nasaun ne’e rasik.

Tipu ikus mak monarkia absoluta. Iha monarkia absoluta, monarkia iha authority ne’ebe mak aas (autoridade suprema) no absoluta hodi halo buat saida deit mak presija. Exemplu mak hanesan akontese iha nasaun Saude Arabia. Iha Saude Arabia, royal family (keluarga kerajaan) bele aplika kualker lei ne’ebe que desejar/wishes, la preokupa ho lei ne’e nia aat ba nasaun. Monarkia absoluta dala barak sai oppressive/opressivas ba nia povu rasik. Exemplu, iha Saude Arabia iha lei ne’ebe que foi rigorosamente aplicado husi royal family. Ema sira ne’ebe mak hela iha nasaun ne’e la iha lian iha monarkia absoluta.

Tipu governu segundu mak Republika. Republika hanesan governu ne’ebe mak la iha monarch/Liurai. Republika mos fahe ba parte tolu. Republika klasifika hanesan, Ditadura/Dictatorship, Oligarquia/oligarchy, no Demokrasia.

Tipu republika primeiru mak Ditadura, hanesan governu ne’ebe lidera husi komander ida deit. Por exemplu, nasaun Iraq. Saddam Hussein (matebian ona) mak sai hanesan Dictator/commander  iha Iraq durante nia ukun. Buat saida deit mak nia deside, ida ne’e mak sai lei. Ditadura atu hanesan ho monarkia absoluta ne’ebe mak sira sai oppresiva tebes ba povu ne’ebe hela iha nasaun ne’e. Major diferente entre ditadura no monarkia absoluta mak, monarkia absoluta familia mak hatutan ou kontinua sira nia poder, enquanto dictatorship frequentemente takeovers husi military kuandu  iha ema selecionado ne’ebe rejeita atu recuar husi nia kargu ofisial.

Tipu  republika  segundu  mak Oligarquia hanesan nasaun ne’ebe lidera husi algumas pessoas/ema oituan. Exemplu ba oligarquia, uluk akontese iha South Africa durante Apartheid. Durante Apartheid, ema mutin sira, kuaze 25% husi total populasaun iha nasaun ne’e, sira mak iha poder hodi lidera/commanded rikusoin hotu iha south Africa. Iha momentu ne’e, ema kulit metan sira, la iha obrigasaun atu envolve  an iha prosesu politika no obriga sira atu hela deit iha area-area ne’ebe identifikadu. Apartheid agora elemina ona iha South Afrika, no ema kulit metan sira maioria mak kontrola ona prosesu politika no governu.

Tipu republika ikus mak Demokrasia, ne’ebe dala barak konsidera hanesan iha nasaun United States. Iha democrasia, lidera husi maioria. Demokrasia lidera husi maioria ne’ebe hili liu husi votasaun no eleisaun ofisial sira. Povu iha nasaun ne’e bele hili ofisial ida ne’ebe sira hakarak fihir hodi bele representa sira. Dalabarak ema konsidera nasaun United States mak sai hanesan nasaun ne’ebe demokrasia, no iha mos opozisaun hodi halo argumentu no balansu. Devido em parte populasaun kiik ne’ebe  escolher iha U.S, ida ne’e la bolu oligarquia ou lidera husi algumas pessoas/ema oituan? Ida ne’e fo perguntas ida mai ita katak governu nia forma ne’e mak oinsa.      
Ema barak konfuzaun oinsa mak governu ne’e mosu. Iha main teoria haat ne’ebe hatudu kona ba origin governu nian. Mak hanesan teoria Divina, teoria Natural,  teoria do Pacto Social/social compact theory no teoria da Força.

Teoria Divina mak hanesan teoria Relijiaun ne’ebe mak governu ordenado husi Maromak. Exemplu husi teoria Divina mak hanesan Profeta Moises. Ne’e essensial atu dehan katak kria governu hodi servi Maromak. Teoria Divina existe tinan barak liu ba no ohin loron sei adopta nafatin.

Teoria segundu bazeia ba origin do governu mak teoria Natural, ne’ebe dezenvolve husi Aristoteles, Socrates, no Plato. Teoria ida ne’e afirma katak pessoas são animais politicos, e por nossa propria natureza, presicamos ter governo para sobreviver. No teoria ida ne’e fiar katak se tipu balun husi teoria ida ne’e mak la existe, os humanos não poderia sobreviver.

            Teoria do pacto social/social compact theory, defenido husi ema ne’ebe ho pensamentu aas hanesan Thomas Hobbes no Jhon Locke, propõe katak governo ne’e deliberadamente criado por pessoas. Teoria ne’e afirma katak se povu iha, governu la iha mak povu sei falta de protesaun no seguransa ba sira nia vida. Ho razaun ida ne’e sira forma governu. Ligadu ho teoria ne’e rasik hatudu katak, governu atu proteje no servi povu iha nasaun ida. Enquanto Hobbes no Locke defendiam essa teoria, sira la konkorda ho xefe do governu ne’ebe mak necesariu atu protégé povu. Hobbes sujere Liurai, enquanto Locke hanoin Comite mak diak liu.

Teoria ikus husi origin do governo mak teoria da força. Teoria da força afirma katak governu mosu hanesan resultadu husi conquista e força. Karl Marx defende makaas liu teoria ne’e. Marx fiar katak governu is bad/aat no povu sei koko hodi revolta hasoru governu. Marx mos prediksi katak o governo acabaria sendo derrubado e o mundo não teria governo. Enquanto Marx suporta atu revolta hasoru governu sei la akontes hanesan buat ne’ebe mak nia espera. Os grandes levantes e da classes media que Marx prediksi katak revolusaun industria sei la akontese. Em vez disso, fo servisu barak, povu sei iha razaun ne’ebe limita atu revolta. 


Tipu do governo no teoria husi origin do governo descrita iha artigu ida ne’e,  espera katak bele fo komprendesaun baziku kona ba saida mak governu ne’e rasik. Em jeralmente ema balun la dun gosta koalia kona ba governu, la ho konesimentu katak saida mak ida ne’e ou saida mak teoria nee nia origin. Esperansa boot liu husi artigu ne’e, ema bele hahu komprende klean kona ba politika no governu, no konsiente katak ne’e laos buat ne’ebe mak atu gosta ou la dun gosta. Bainhira ema aprende kona ba saida mak prosesu politka no governu, nia sei gosta liu tan atu foti asaun hodi envolve an. Tamba ne’e maski ho komprendesaun/konesimentu ne’ebe baziku kona ba politika no governu maibe ida ne’e importante ba ema atu hatene no komprende iha nasaun ida.   

Ba maluk sira ne'ebe lee ona artigu ne'e, keta haluha fo komentariu bazeia ba maluk sira nia hnoin, ideas, ou opinion hodi bele hadia artigu ida ne'e ho diak no sai mos hanesan lisaun ida ba atan hau hodi aprende atu hadia diak liu tan artigu sira tuir mai. Hakru'uk no ho haraik an simu maluk le'e nain sira nia komentarius👏💖. Ikus hakarak hateten mos katak nu'udar ema humanu la ses husi sala, nune'e mos artigu ida ne'e sei la hases husi erru.👏


Author : 
               Jason Yonan  (Orijinal article klick iha link okos. 👇  
Halo Tradusaun:
          Eurosia G. Pereira






0 comments:

Post a Comment