Ita hotu nia kolaborasaun bele prevene Covid-19 iha ita nia familia, Environment no ita nia Nasaun
Covid-19 sai ameasa global iha mundu tomak, lori
tristeza boot ba mundu tomak 😷, halo ema hotu paniku, mundu tomak tanis no
halerik 😷, tamba la iha dalan atu avoid husi covid-19. Preokupasaun, duvidas,
perguntas oioin mosu iha hanoin, sinal saida mak ne’e? situasaun ida ne’e
difisil tebes atu hasoru maibe la iha dalan seluk, ita tenki kolabora hamutuk
hodi bele halo prevensaun ba disease ida ne’e. Tamba la iha dalan seluk except
prevensaun, no prevensaun sei la iha solusaun bainhira ema hotu halo tuir ida-idak
nia hakarak no lakoi kolabora hamutuk.
Ø Oinsa Atu
Prevene Covid-19?
-
Hatoman an atu
pratika lalaok sira ne’ebe fo sai ona husi Ministeriu da Saude no Organizasaun
da Saude Mundial hanesan:
1. Fase liman hela
deit depois de kaer buat ruma (fase liman ho sabaun mais ou menus 20 segundus
pois fase mos ho bee ne’ebe mos).
2.
Taka ibun no
inus ho tisu ou liman sikun bainhira fani no mear.
3. Evita touching face hanesan matan, inus no ibun, tamba matan, inus no ibun hanesan dalan ne’ebe fasil
liu atu virus tama ba isin lolon.
4. Evita halo
komunikasaun ho ema seluk ho distansia ne’ebe besik (karik halo komunikasaun ho
ema seluk fo distansia mais ou menus 1 meter). Tamba virus ne’e daet husi ema
ida ba ema seluk liu husi distansia komunikasaun ne’ebe besik, besik ema ne’ebe
mear ou fani, se kuandu ema ne’e iha ona symptomas Covid-19.
5.
Halo self
isolate iha uma bainhira iha ona ordem husi estadu. Self isolate importante atu
prevene an husi Covid-19, tamba nia bele daet ba ita bainhira ita halo
movimentu iha fatin publiku sira ne’ebe rame. Siapa tau ita hasoru ema afetadu
ruma iha fatin sira hanesan ne’e, no ita la sadar nia bele daet ba ita.
6.
Uja masker 😷bainhira sai ba fatin ruma (necessidade emerjensia ruma ne’ebe presija tebes
atu sai). 💪💪💪
Ø Enkoraja 💪💗
Ba maluk sira ne’ebe senti “mear maran, isin manas,
inus been, no kelelahan” (WHO). Keta tauk no paniku uluk maibe tenki ba lalais
Sentru Saude hodi bele hetan tratamentu ou prevensaun ba symptomas refere.
Ø Oinsa Atu
Kolabora Hamutuk?
Bainhira ema hotu iha konsensia no komprensaun hodi
pratika maneira de prevensaun ne’ebe fo sai husi Ministeriu da Saude no Organizasaun
da Saude Mundial hanesan iha etapa-etapa leten ne’e, signifika ema hotu iha
konsiensia hodi kolabora hamutuk hodi halo prevensaun ba Covid-19 iha ita nia
familia, environment no ita nia nasaun. 💪
Ø Ba Maluk sira
ne’ebe Gosta Kumpul-Kumpul hodi Dada Lia
Maluk sira bainhira ordem husi estadu tun ona
hanesan, eskola sira ferias ou labele ba eskola, no self isolate, koko atu halo
tuir no kolabora. Ba provizoriu soe tiha lai toman at sira ne’ebe gosta tur
grupu-grupu sira ne’e, tamba situasaun ida ne’e perigu tebes ba ita hotu atu
kuidadu an. Se ulun toos, lakoi halo tuir no kolabora signifika ita boot rasik hakarak atu ba uluk mundu seluk (mate),
maski dala barak ema koalia dehan mate iha Maromak nia liman laos iha Covid-19
nia liman, maibe hau hateten liafuan ne’e sei sai sia-sia deit bainhira ulun
toos. Ne’e duni keta ulun toos demais maibe koko pratika maneira de prevensaun
sira ne’e, keta hatudu brani demais. Tamba situasaun ida ne’e situasaun ida
ne’ebe perigozu tebes. 👏
Maluk sira mai ita hamutuk luta hasoru covid-19, liu
husi pratika maneira de prevensaun. Ita
hotu nia kolaborasau bele prevent Covid-19 iha ita nia familia,
sociedade no nasaun. God the Almighty Save us. 👏👏👏
👏Keta haluha share tutan ba maluk sira, no fo mos ita boot sira nia komentariu, opinion ou koriji liafuan ruma nebe ladun relavante tamba nudar humanu nebe la sees husi sala sempre iha erru oioin. Nee duni ho haraik an no agradese ba maluk sira nia koreksaun, no hadia hanoin hirak ne'e hodi ita hamutuk luta hasoru Covid-19 liu husi dalan prevensaun.💪💪💓
By: Eurosia G. Pereira
Level: Access Academi

Obrigado barak Tamba bele hakerek ona artigu Kona ba oinsa Atu bele prevene an husi COVID-19..fiar katak Maluk sira hakas an hodi halo tuir Boas maneiras Sira nebe fo sai ona ..💜
ReplyDeleteNada komandante abrasus.........
Delete